Projekat “Unapređenje baze javne potrošnje i njenog korištenja sa ciljem utjecanja na bolje upravljanje novcem u BiH” je finansijski podržan od Fonda otvoreno društvo BiH.
Istraživanja koja provodi Fondacija CPI, istraživanja koja provodi međunarodna zajednica, razni indexi, izvještaj projekta SIGMA, govore da upravljanje javnim novcem u Bosni i Hercegovini i odgovornost vlasti u tom procesu stagniraju ili padaju po pitanju transparentnosti, mogućnosti sudjelovanja građana, parlamentarnom nadzoru i drugim mjerljivim indikatorima. Negativni trend nije ograničen samo na BiH, bilježi se u mnogim dijelovima razvijenog i nerazvijenog svijeta uz porast populizma i totalitarizma, ali u našoj zemlji ima posebno teške posljedice zbog niskih polaznih pozicija, zbog neodrživosti finansiranja vlasti kao posljedice poslijeratne fragmentiranosti, zbog privrede nespremne za međunarodnu konkurenciju.
Zbog netransparentnosti budžetskog procesa u BiH i nemogućnosti građanskog učešća u ovom procesu, Fondacija CPI namjerava da i u ovoj godini nastavi sa daljim razvojem Baze javnih finansija, kako bi omogućila zainteresiranoj javnosti da analizira potrošnju javnih sredstava na svim nivoima vlasti. Baza pruža podatke o javnoj potrošnji (izvršenje budžeta) za državni, entitetske i kantonalne nivoe vlasti za period 2005-2017. godina, a za općine/gradove za period 2011.-2017.godine. Također, ove godine planiran je iskorak u unapređenju Baze javnih finansija, te uz pomoć studenata volontera sa Univerziteta Burch i Fakulteta političkih nauka u Sarajevu planiramo, pored izvršenja budžeta za 2017.g., unijeti i planirani budžet za 2018.g.
Obzirom da se u našoj Bazi javnih finansija nalaze podaci o prikupljanju i potrošnji javnih sredstava od 2005. za 14 budžeta centralne vlasti (Institucija BiH, 2 entiteta, 10 kantona i Brčko distrikt), napravit ćemo analizu i prezentaciju podataka o tome kako su prihodima i rashodima vlasti upravljale u tekućem i prethodnom četverogodišnjem mandatu. Ovom istraživanju planiramo pridružiti i rezultate Istraživanje otvorenosti budžeta (Open Budget Survey – OBS). OBS je prvo svjetsko nezavisno, komparativno mjerenje tri stuba odgovornosti javnih budžeta: transparentnosti, nadzora i učešća javnosti. Nakon što smo proveli istraživanje za državni nivo vlasti (nivo Institucija BiH), planirano je da postojeću metodologiju prilagodimo i istraživanje provedemo i za 13 nižih nivoa vlasti, te za 144 općine na teritoriju cijele BiH.
Kroz naš gotovo decenijski rad na budžetima u BiH upoznali smo se sa velikom količinom grešaka, neusklađenosti i nepreciznosti u budžetskom izvještavanju na svim nivoima vlasti u BiH, koje se ponavljaju iz godine u godinu. Razlozi za ovakvo stanje su različiti, od neadekvatnog kontnog plana Institucija BiH, FBiH i Brčko distrikta (RS je u potpunosti promijenila kontni plan budžetskih korisnika 2010. godine, te osvježila kontni plan budžetskih korisnika 2016. godine), preko različitog tumačenja postojećeg kontnog plana ili njegovog ne razumijevanja, pa do manipuliranja podacima. Ovakva situacija na terenu onemogućava da finansijski izvještaji svih nivoa vlasti budu pouzdani, vjerodostojni i uporedivi. Obzirom da je glavni cilj finansjskog izvještavanje da država ima kontrolu nad svim finansijkim podacima, Fondacija CPI će izraditi i objaviti analizu stanja finansijkog izvještavanja u BiH, te katalog uočenih grešaka, nejasnoća, nepravilnosti i neharmoniziranosti u budžetskom izvještavanju na svim nivoima, kao i set preporuka kako da navedeni problemi budu riješeni. Planirano je da analiza bude dostavljena nadležnim ministarstvima finansija.
Također, nedavno uvedene akcize na gorivo u BiH uspostavljene su mimo volje građana i uz velike pritiske međunarodne zajednice na zakonodavne vlasti koje su ih više puta prethodno odbijale. Građani, poduzetnici, civilni sektor, političke stranke su od početka bile protiv te ideje, ne zbog nerazumijevanja da su investicije potrebne nego zbog straha da će to biti još samo jedan namet na građane, koji će možda uzrokovati i porast drugih maloprodajnih cijena, a koji će nestati u crnoj rupi javnih finansija bez traga.
Akcizama se navodno žele osigurati mogućnosti razvoja Bosne i Hercegovine povećanjem sposobnosti za zaduživanje i otplatu duga za razvojne, infrastrukturne projekte. Naglašeno je od strane svih političkih domaćih i stranih faktora da će ovoga puta prikupljena sredstva biti korištena isključivo namjenski.
Namjeravamo iskoristiti taj momenat da sa svima u lancu, od Uprave za indirektno oporezivanje koja novac prikuplja, preko Centralne banke koja novac transferira do ministarstava finansija entiteta i distrikta pratimo dinamiku prikupljanja i potrošnje tih sredstava.
Očekujemo da će realizacija planiranih projektnih aktivnosti doprinijeti razvoju transparentnosti, participacije i nadzora nad budžetima na svim nivoima vlasti u BiH, kao mehanizmima za uspostavljanje budžetske odgovornosti.