Sarajevo, BiH, 01.05.2020. – Usred globalne pandemije koja prisiljava vlade širom svijeta na pokretanje novih mjera potrošnje, posljednje Istraživanje o otvorenosti budžeta za 2019. godinu (Open Budget Survey 2019 – OBS), koje provodi organizacija
Kao finalni korak projekta Budžetska akademija objavljena je brošura sa sažetim prikazom aktivosti i postignuća projekta. Istu možete preuzeti na BHS i engleskom jeziku na sljedećim linkovima.
Aktivnosti Budžetske akademije su sažete u brošuri koju možete preuzeti na sljedećim linkovima. U istoj su prikazane aktivnosti projekta i organizacija učesnica tokom projekta. Borušu možete preuzeti na BHS i engleskom jeziku.
Korištenje interneta kao glavnog sredstva informisanja i zabave u konstantnom je rastu. U BiH pristup internetu posjeduje 75% od 1.163.387 domaćinstava. Pristup internetu najviše je zastupljen preko pametnih telefona, koji ujedno bilježe i najveći rast broja korisnika. Digitalni mediji postaju sve popularniji, a društvene mreže i Google imaju najveći obuhvat korisnika. Peti modul Budžetske akademije bavio se temom Online podrške budžetskom zagovaranju, te će u nastavku teksta biti obrazloženo kako koristiti Web stranice, YouTube, Facebook, Instagram, Google my Business i newsletter putem maila za zagovaranje, te kako navedene platforme optimizovati kako bi dosegle najveći broj internet korisnika. Sadržaj: Optimizacija Web stranica Korištenje Youtube platforme za zagovaranje Korištenje Facebooka za zagovaranje Korištenje Instagrama za zagovaranje Google my Business Link za preuzimanje prezentacije – Online podrška budžetskom zagovaranju Materijal za izradu kampanje, akcionog plana i vođenje evidencije objava na društvenim mrežama Optimizacija Web stranica Prije samog govora o web-stranici potrebno je pitanje da li je web stranica uopće potrebna za Vašu organizaciju? Ukoliko se radi o organizaciji koja je isključivo bazirana na lokalni rad, te ukoliko radite sa partnerima finansijerima koji ne zahtijevaju apliciranje za sredstva web stranica Vam nije potrebna. Web stranica Vam je potrebna ukoliko želite: Strane finansijere Mogućnost rasta/razvoja Nove donatore Rad sa volonterima i drugim organizacijama SEO (Search Engine Optimization – Pretraživačka optimizacija) predstavlja vrstu dolaznog (neplaćenog) marketinga, koji za cilj ima povećanje broja posjeta na stranici putem optimizacije sadržaja umjesto plaćenog (tradicionalnog) oglašavanja. “Odlazni” marketing ne mora podrazumijevati samo plaćeni marketing, on se odnosi i na, pored plaćenog, oglašavanje putem mailova i poruka, međutim ovakva vrsta oglašavanja i zagovaranja veoma sporo donosi rezultate zbog mogućeg gubljenja bitnosti poruke u velikom broju drugih mailova koji čak i sam mail servis može protumačiti kao spam poruke. Da bi se ovakva situacija izbjegla preporučuje se plaćeno oglašavanje ili korištenje “dolaznog” oglašavanja. SEO je shematski prikazan na slici: Inbound links – Predstavljaju oglašavanje putem online portala, blogova, sponzora isl. koji u svojim objavama navode linkove koji vode prema Vašoj web stranici. Međutim, da bi se korisnici zadržali na Vašoj web stranici, potrebno je da ona bude user-friendly, odnosno da korisnici lagano mogu pronaći sve informacije koje ih zanimaju, te da im nove informacije budu predstavljene neinvanzivno. On-site SEO – Web stranicu je potrebno optimizovati za intuitivnu navigaciju. Istu postižemo pravljenjem drop-down menija sa tematskim rasporedom koji prate ključne riječi radi lakšeg pristupa potrebnim informacijama. Pored navedenog, stranica bi trebala biti optimizovana za korištenje kako na desktop/laptop uređajima, tako i na mobilnim uređajima jer statistički gledano, više korisnika interneta trenutno vrši pristup web sadržajima putem svojih mobilnih uređaja, te je optimizacija stranice za ovu vrstu uređaja krucijalna. Local search – Na web stranici je potrebno napraviti lokalni pretraživač, koji bi po ključnim riječima prikazao najrelevantnije rezultate pretrage korisnika. Detaljnije informacije o optimizaciji možete pronaći u prezentaciji koja je postavljena u linku na dnu ove stranice. Korištenje Youtube platforme za zagovaranje YouTube svakodnevno posjeti 1,5 milijardi korisnika interneta. Promocija Vaše organizacije putem ove platforme veoma je bitna jer može poslužiti kao dnevnik Vaše organizacije, kao vizuelni prikaz Vašeg zagovaranja, kao i za prikaz trenutnog stanja koji je potrebno poboljšati i/ili promijeniti. Korištenje ove platforme na početku može izgledati pomalo zastrašujuće zbog mogućeg potrebnog video editovanja, montaže, produkcije… Međutim, sve navedeno nije u tolikoj mjeri potrebno. Većina modernih, pa čak i zastarjelih mobilnih uređaja mogu snimati video sadržaje u više nego prihvatljivom kvalitetu, a stavljanje sadržaja na YouTube je veoma jednostavno. Poruka koja se ovim putem prenosi može se također podijeliti i na društvenim mrežama, kao i na web stranici Vašeg udruženja. Kreiranjem YouTube kanala promovišete sadržaj na dodatnoj platformi koja je veoma pristupačna internet korisnicima. Također, mogućnost plaćenog oglašavanja za vrijeme bitnih zagovaračkih akcija, kao i sama neplaćena redovna aktivnost na navedenoj platformi može uveliko pomoći Vašoj svrsi. YouTube pruža detaljne izještaje o broju pregleda (čak i statistike za svaku sekundu videa), te korištenjem istih možete planirati buduće sadržaje praćenjem statistike koji dio videa je najgledaniji. Ta informacija predstavlja pregled poruke koju je većina gledaoca vidjela, a samim time i zadržala. Kao što je slučaj i sa SEO na web stranici, YouTube pored naslova videa za pretraživanje nudi i tagove u opisu videa koji će korisnike sa zajedničkim interesima dovesti do Vašeg kanala, a novim korisnicima će preporučiti Vaš video ukoliko pretražuju srodne teme. Na kanala Vašeg udruženja poželjno je u detaljnom opisu ponuditi objašnjenje Vaših aktivnosti, kao i pružiti dodatne linkove prema društvenim mrežama i web stranici udruženja kako bi se dostigao najveći mogući broj pregleda, što dovodi do diseminacije ideja i zagovaračke kampanje. Pregled primjera kako bi YouTube kanal udruženja trebao vizuelno izgledati možete pronaći u prezentaciji koja je postavljena u linku na dnu ove stranice. Korištenje Facebooka za zagovaranje Facebook u Bosni i Hercegovini koristi oko 1,5 miliona stanovnika, što čini skoro 50% stanovništva. Ovaj podatak govori o bitnosti oglašavanja i zagovaranja putem navedene platforme. Google i Facebook o nama znaju (skoro) sve. Bazirano na algoritmima za prepoznavanje interesa korisnika Facebooka putem likeova, objava, grupa u koje smo uključeni isl., Facebook automatski preporučuje sadržaje i proizvode koji bi nas mogli zanimati. Zašto koristiti Facebook za zagovaranje? Facebook je jednostavan za korištenje i namijenjen je svima, također lako je dostupan i besplatan. Kompanije koriste Facebook kao jak marketinški alat, jer većinu korisnika platforme čine odrasle osobe. Gledajući navedene podatke, teško je ne vidjeti veliki potencijal koji se propušta odsustvom organizacije sa Facebooka. Pravljenje stranice udruženja/organizacije je jednostavan – u gornjem desnom uglu pored Vašeg imena i Home dugmeta navedena je opcija “create” putem koje u par klikova možete napraviti stranicu Vašeg udruženja. Nakon ispunjavanja osnovnih informacija poput imena, adrese i kontakta udruženja, pod detaljnim opisom možete navessti svoju misiju i viziju, ciljeve, kao i ostvarene uspjehe. Kada ste završili kreiranje stranice potrebno je objaviti postove u kojima navodite trenutne akcije, zagovaranje, ukoliko tražite volontere Facebook je idealno mjesto za pronalazak istih. Postovi trebaju biti što sažetiji i što precizniji. Prosječno vrijeme zadržavanja prosječnog korisnika Facebooka na postovima je 1,7 sekundi na desktop uređajima i 2,5 sekundi na mobilnim uređajima, što
Izrada alternativnih prijedloga budžetske potrošnje vrši se putem za to unaprijed pripremljenog obrasca. Ovi prijedlozi budžetske potrošnje mogu se podnijeti svake godine u osmom mjesecu, te služe kao detaljan pregled bitnosti izdvajanja budžetskih sredstava za ciljeve koji se ne finansiraju dovoljno, odnosno koji nisu finansirani uopće. Detaljnije informacije o procesu koji dovodi do stvaranja novog prijedloga budžetske potrošnje možete pronaći na ovom linku, u brošuri “Vodič kroz budžet Bosne i Hercegovine za građane”. Cjeline obrasca su sljedeće:1. Organizacija civilnog društva oja predlaže prijedlog nove potrošnje2. Naziv ministarstva ili budžetskog korisnika – Kome je upućen zahtjev?3. Naziv prijedloga potrošnje4. Naziv programa5. Implikacije trošenja budžetskih sredstava – Tabelarni prikaz trenutno izdvojenih sredstava, ukoliko postoje, i budžetskih sredstava koje bi bilo potrebno izdvojiti u sljedeće tri godine za ostvarenje cilja iz naziva prijedloga6. Osnova troškova – Obrazloženje po kojem osnovu se sredstva zahtijevaju – zakon, trenutna budžetska sredstva koja treba povećati, zakon koji se ne primjenjuje u potpunosti…7. Obrazloženje prijedloga nove budžetske potrošnje – Odrediti ciljeve prijedloga, zašto se prijedlog smatra svisokoprioritetnim, da li je prijedlog usaglašen sa Strategijom razvoja zemlje… (detaljnije informacije u šablonu tabele za podnošenje prijedloga budžetske potrošnje koji možete preuzeti na linku na dnu stranice)8. Dodatne informacije – Da li je prijedlog u suglasnosti sa strategijama, izvještajima, da li ga podržavaju međunarodni donatori?9. Očekivani rezultati10. Konsultacije – Da li ministrastvo podržava predložene izmjene, da li su organizovani sastanci sa predstavnicima vlasti i ministarstava, da li postoje negativne implikacije vezano za provođenje prijedloga?11. Mogući rizici prijedloga novih inicijativa – Da li postoje rizici vezani za provođenje prijedloga; da li je urađena procjena rizika? Na sljedećim linkovima možete preuzeti prijedloge podnešene od strane organizacija učesnica Budžetske akademije koje su prošle u proceduru, kao i praznu tabelu za podnošenje prijedloga budžetske potrošnje. 1. Tabela za podnošenje prijedloga budžetske potrošnje – šablon.2. Prijedlozi organizacija učesnica Budžetske akademije2.1. Inicijativa i civilna akcija – ICVA – Kanton Sarajevo2.2. Krila nade – Federacija Bosne i Hercegovine2.3. Krila nade – Kanton Sarajevo2.4. Sumero – Federacija Bosne i Hercegovine2.5. Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije Bosne i Hercegovine i Donorska mreža BiH – UDITBFBiH i DMBiH – Federacija Bosne i Hercegovine2.6. Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije Bosne i Hercegovine i Donorska mreža BiH – UDITBFBiH i DMBiH – Kanton Sarajevo
Prvi modul Budžetske akademije nosio je naziv “Budžetski proces u BiH – Zagovaranje kroz budžet”. Kako je budžet instrument kojim se realizuju glavni ciljevi vlada, jedan od primarnih zadataka ove radionice je bio da doprinese da OCD bolje razumiju sam budžetski proces, kao i faktore koji utiču na izradu, usvajanje i izvršenje budžeta, te da dobiju uvid u provedene reforme u oblasti javnih finansija u BiH, u budžetske koncepte, instrumente i procese koji su trenutno u upotrebi na svih 14 nivoa vlasti u BiH. Cilj radionice bio je da se organizacije civilnog društva upoznaju sa aspektima izrade budžeta na svim nivoima vlasti u BiH i osnovnim aspektima programaskog budžetiranja, kako bi mogle vršiti analizu budžeta i zagovarati nove prijedloge budžetske potrošnje i uštede. Kroz praktične vježbe učesnici su stekli znanja kako i kada se i sami mogu uključiti u budžetski ciklus i predlagati nove prijedloge budžetske potrošnje. Krajnji cilj jeste da se civilno društvo što više uključi u proces izrade budžeta što bi, posljedično, dovelo do boljih i transparentnijih odluka vlada, te povećanja odgovornosti vlasti za rezultate budžetske potrošnje. Objašnjenje osnovnih karakteristika budžeta možete pogledati u narednom kratkom videu. Kroz praktične vježbe organizacije učesnice Budžetske akademije su bile u prilici da napišu amandman pod vodstvom prof. dr. Seada Dizdarevića, Šefa radnih tijela Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Šta je amandman? Vlada Federacije Bosne i Hercegovine amandman definiše kao: „Popravak, dodatak nekom zakonu, prijedlog za njegovu izmjenu i dopunu. U Parlamentu Federacije BiH amandmane imaju pravo davati svi poslanici i ovlašteni predlagači zakona. Podnosi se u pisanoj formi sa obrazloženjem, a ako sadrži odredbe o finansijskim obavezama, predlagač je dužan ukazati na izvore sredstava. Predlagač zakona amandmane može podnositi do kraja pretresa, a ostali 8 (osam) dana prije dana održavanja sjednice na kojoj se pretresa. Vlada može podnositi amandmane do završetka pretresa i na prijedloge zakona kojima nije predlagač. O amandmanima se izjašnjava predlagač zakona, a Vlada i kada nije predlagač. Prihvaćeni amandman postaje sastavni dio prijedloga zakona. Amandman se usvaja većinom glasova prisutnih.“ Pošto amandman može podnijeti samo poslanik/zastupnik potrebno je zagovaranjem doći do osobe koja je spremna podnijeti amandman u ime druge organizacije ili osobe. Podnosi se nakon donošenja prijedloga budžeta za određene nivoe vlasti. Na primjeru (puni dokument u prilogu) amandmana na federalnom nivou može se vidjeti puna forma amandmana. Zaglavlje treba biti formatirano tako da predstavlja predlagača i primaoca amandmana, u ovom slučaju, odnosno treba da sadrži sljedeće informacije sa gornje lijeve strane: 1. Stranka (stranka/partija iz koje zastupnik dolazi; nezavisni kandidat) 2. Poslanik/zastupnik (ime i prezime) 3. Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine (u ovom primjeru) Parlament Federacije Bosne i Hercegovine Predstavnički dom 4. Kome je amandman upućem, u ovom primjeru: n/r: predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta FBiH 5. Datum Sljedeći korak je navesti na osnovu kojeg dokumenta se podnosi amandman, u ovom primjeru to je: „Na osnovu člana 184. i 185. Poslovnika Predstavničkog doma parlamenta FBiH na Prijedlog Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, ulažem:“ Nakon toga potrebno je navesti broj amandmana, u ovom slučaju je naveden samo jedan. U slučaju da se podnosi više amandmana na budžet potrebno je nakon svakog pojedinačnog amandmana i njegovog obrazloženja navesti sljedeći amandman sa rimskim rednim brojem: „AMANDMAN -I-“ Tekst amandmana treba da bude što kraći i da direktno navede sa kojih stavki budžeta je potrebno prebaciti sredstva na drugu stavku. Tekst amandmana iz primjera je sljedeći: „U Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine za 2019. godinu ekonomski kod 6143 – Tekući transferi neprofitnim organizacijama – Tekući transferi za zdravstvo povećati za 45.000KM tako da bi sredstva na ovom kodu iznosila 45.000KM. Ova sredstva obezbijediti na sljedeći način: Sa ekonomskog koda 6141 Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima, obezbijedit će se iznos od 45.000KM tako da se navedeni kod smanjuje sa 40.461.141KM na 40.416.141KM.“ Ukoliko se tražena sredstva povlače sa nekoliko ekonomskih kodova potrebno je navesti sve iznose prije i poslije povlačenja te finalni iznos koda koji treba biti uvećan za navedena sredstva. Nakon teksta amandmana slijedi obrazloženje u kojem je potrebno što kraće, ali što detaljnije objasniti zašto je amandman neophodan, odnosno tekst naveden u ovom paragrafu mora „prodati“ amandman vladi koja odlučuje o usvajanju istog. Obrazloženje iz primjera je sljedeće: „Od oko 2.000 dijaliziranih pacijenata u Federaciji BiH, mogla bi biti transplantirana samo 1/3 (oko 700 pacijenata), što bi ovim ljudima omogućilo da se vrate u sasvim normalan život kao što ga ima svaka zdrava osoba. Benefit za državu je u ovom slučaju ogroman, jer sa svakom urađenom transplantacijom imamo i ogromne financijske uštede u zdravstvu. Iznos od 45.000KM će biti usmjeren organizaciji „Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH“ kojem je potrebna veća i stalna financijska potpora, kako bi se jedan ovako ozbiljan višegodišnji projekat realizirao. Projekat bi se realizirao kroz edukaciju i senzibilizaciju svih skupina građana po svim osnovama: – Organiziranje okruglih stolova, – Organizacija javnih tribina, – Postavljanje isturenih štandova na frekventnim mjestima – Medijskim nastupima profesora i liječnika iz ove oblasti, kao i pacijenata koji su prošli iskustva transplantacije i onih koji čekaju na transplantaciju – Raznim publikacijama, lecima, brošurama, objavama u tisku – Plakatiranjima sa prigodnim porukama itd.“ Amandman Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije Bosne i Hercegovine koji je prošao proceduru možete preuzeti ovdje.
„Budžetska akademija“ je jednogodišnji inovativni interaktivni program obuke koji se realizira u okviru istoimenog projekta, finansiranog od strane Ambasade Kraljevine Nizozemske. Namijenjen je organizacijama civilnog društva koje kroz obuku o budžetskom procesu i kroz uključivanje u taj proces izradom novih prijedloga budžetske potrošnje i izradom i implementacijom plana zagovaranja žele uticati na odgovornije trošenje javnog novca i poboljšanje raspodjele sredstava za ostvarenje ciljeva zajednice, te sistemsko rješavanje problema populacije čije interese zagovaraju. Sadržaj: Šta je budžet? Šta je dokument okvirnog budžeta Šta je budžetski kalendar Šta je amandman Zakoni o budžetu u BiH Link za preuzimanje prezentacije Šta je budžet Budžet je procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznos izdataka i drugih plaćanja države, odnosno lokalne jedinicekoje odobrava parlament/skupština, odnosno skupština lokalne jedinice u skladu s odredbama ustava i drugih zakona. Šta je dokument okvirnog budžeta Dokument okvirnog budžeta (DOB) predstavlja preliminarni nacrt budžeta za narednu budžetsku godinu i preliminarne procjene budžeta za sljedeće dvije fiskalne godine. DOB je osnova procesa srednjoročnog planiranja budžeta u BiH. DOB sadrži okvir rashoda uključujući početne gornje granice rashoda za narednu budžetsku godinu i preliminarne procjene za sljedeće dvije godine. Dokumenti okvirnog budžeta se trebaju raditi po trogodišnjoj “prijenosnoj” (eng. rolling) metodologiji, prema kojoj procjena za prvu narednu godinu iz postojećeg DOB-a predstavlja početnu tačku za pripremu budžeta za narednu godinu. Ova početna procjena zatim se ažurira kako bi oslikala makroekonomske prilagodbe (npr. plate, inflaciju, demografske promjene) i nove odluke u smislu politika, odnosno nove prijedloge visokoprioritetne potrošnje i opcije uštede. Više o dokumentu okvirnog budžeta i o načinu zagovaranja na ovom nivou, uključujući i tabele za podnošenje alternativnih prijedloga budžetske potrošnje (popunjene i prazne), možete naći u prezentaciji koju možete preuzeti na kraju ove stranice i na online modulu Budžetske akademije pod nazivom “Uključivanje OCD u budžetski proces u BiH – Izrada alternativnih prijedloga budžetske potrošnje” ovdje. Šta je budžetski kalendar Budžetski kalendar, odnosno raspored aktivnosti u toku godine kako bi se uticalo na dokument okvirnog budžeta, najlakše je prikazati putem pristupa u 10 koraka. Za početak potrebno je znati razliku između programskog i “klasičnog” budžetiranja. Tradicionalni proces planiranja budžeta raspodjeljuje sredstva na bazi ulaznih elemenata, tj. procjenjuje sredstva po ekonomskim kategorijama (koliko sredstava je potrebno za plate, koliko za materijalne troškove itd.). Programsko budžetiranje i dalje sadrži te informacije, ali i omogućava da se na osnovu definisanih programa i aktivnosti donose odluke o raspodjeli budžetskih sredstava koje se zasnivaju na ciljevima politika i željenim rezultatima. „Pristup u 10 koraka“ prikazuje proces srednjoročnog planiranja i izrade budžeta s jasnim i logičnim rokovima, koji su usklađeni i jednaki na svim nivoima vlasti u BiH. Prvi korak počinje u januaru, a deseti završava u decembru svake godine. Ovi koraci su međusobno zavisni – svaki korak je zavisan o različitim akterima/institucijama koji trebaju obezbijediti relevantne informacije, dati preporuke i/ili donijeti odluke u svim ključnim fazama procesa, u skladu sa budžetskim ciklusom. Sukladno navedenom, učinkovit i uspješan proces srednjoročnog planiranja budžeta zahtjeva predanost i disciplinu svih učesnika u budžetskom procesu (uključujući vlade, parlamente i ministarstva finansija na svim nivoima vlasti, Direkciju za ekonomsko planiranje (DEP), Odjeljenje za makroekonomsku analizu pri Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje (OMA) i budžetske korisnike). Više informacija o budžetskom kalendaru možete pronaći u prezentaciji koju možete preuzeti na kraju ove stranice, te u brošuri “Vodič kroz budžet za građane” koju možete preuzeti na ovom linku. Šta je amandman Vlada Federacije Bosne i Hercegovine amandman definiše kao:“Popravak, dodatak nekom zakonu, prijedlog za njegovu izmjenu i dopunu. U Parlamentu Federacije BiH amandmane imaju pravo davati svi poslanici i ovlašteni predlagači zakona. Podnosi se u pisanoj formi sa obrazloženjem, a ako sadrži odredbe o finansijskim obavezama, predlagač je dužan ukazati na izvore sredstava. Predlagač zakona amandmane može podnositi do kraja pretresa, a ostali 8 (osam) dana prije dana održavanja sjednice na kojoj se pretresa. Vlada može podnositi amandmane do završetka pretresa i na prijedloge zakona kojima nije predlagač. O amandmanima se izjašnjava predlagač zakona, a Vlada i kada nije predlagač. Prihvaćeni amandman postaje sastavni dio prijedloga zakona. Amandman se usvaja većinom glasova prisutnih.“ Detaljnije o amandmanima i načinu podnošenja istih u proceduru možete pročitati na online modulu Budžetske akademije “Budžetski proces u BiH – Zagovaranje kroz budžet” na ovom linku. Zakoni o budžetu u BiH U Bosni i Hercegovini postoje četiri zakona o budžetu: Zakon o finansiranju institucija BiH Zakon o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine Zakon o budžetskom sistemu Republike Srpske Zakon o budžetu Brčko Distrikta BiH Navedene zakone možete preuzeti klikom na neki od sljedećih linkova: Zakon o finansiranju intitucija BiH Zakon o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine Zakon o budžetskom sistemu Republike Srpske Zakon o budžetu Brčko Distrikta BiH
Sarajevo, 30.01.2020. – Centar za zastupanje građanskih interesa/Fondacija CPI, u saradnji sa organizacijom Budget Monitoring iz Amsterdama, predstavio je danas rezultate Budžetske akademije koja je proteklih 16 mjeseci organizovana za sedam nevladinih organizacija koje djeluju u Bosni i Hercegovini. „Ideja kojom smo vođeni vezana je za ostvarivanje prava na zadovoljavanje mnogih važnih potreba građanki i građana Bosne i Hercegovine, od kojih su mnoge i zakonom propisane, često ovise o dobroj volji domaćih i stranih donatora ili onih koji u datom trenutku u izvršnoj vlasti donose odluke. Takvo stanje je nedopustivo i nedemokratsko, te se njme krše ljudska prava”, istakla je Mirjana Sirćo, glavna edukatorica Akademije. Ona je dodala da je sistem finansiranja politika često nepoznat nevladinim organizacijama i građanima, što za rezultat ima smanjenje uticaja građana na načine trošenja budžetskih sredstava. Pravo na život i zdravlje, dostojanstven život, pristup javnim uslugama, psihološku pomoć, komunikacija znakovnim jezikom, predškolsko obrazovanje socijalno ugrožene djece su prevažne teme i pitanja da bi ovisile o bilo čijoj dobroj volji, smatra Zoran Ivančić, direktor Fondacije CPI. On je dodao da „Budžetska ograničenja koja se često navode kao razlog zašto se nešto ne finansira iz budžeta su često konstruirana, a radi se o ograničenjima koja nastaju jer se prioritetno finansiraju razne potrebe u interesu stranaka, pojedinaca i interesnih grupa ili se povećava javna potrošnja koja nije neophodna“. Predstavnici organizacija koje su uspješno završile Budžetsku akademiju- Donorska mreža BiH, Ekotim, Inicijativa i civilna akcija – ICVA, Fondacija Krila nade, Savez Sumero, Kali Sara, Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, istakli su danas da će im znanja stečena tokom proteklih 16 mjeseci itekako pomoći u osiguranju usmjeravanja budžetskih sredstava ka ciljevima koji su od izuzetne važnosti za građane BiH, bez obzira da li se radi o uključivanju Romske djece u predškolske ustanove, upotrebu uključenja znakovnog jezika u javnim emiterima ili podizanju svijesti građana o potrebi doniranja organa. Budžetska akademija je realizirana od strane Centra za zastupanje građanskih interesa/Fondacija CPI, u saradnji sa organizacijom Budget Monitoring iz Amsterdama, te finansirana kroz Matra program Ambasade Holandije u BiH.
