Usred globalne pandemije koja prisiljava vlade širom svijeta na pokretanje novih mjera potrošnje, posljednje Istraživanje otvorenosti budžeta za 2019. godinu (Open Budget Survey 2019 – OBS), pokazuje da postoji razlog za zabrinutost: čak 86 zemalja (od 117 ocijenjenih), uključujući i BiH, nije uspjelo dostići adekvatan nivo transparentnosti, koji bi osigurao da javnost može razumjeti budžetski proces i aktivno sudjelovati u debatama o važnim budžetskim pitanjima.
Sarajevo, 10. juli – Jučerašnja prezentacija rezultata Istraživanja otvorenosti budžeta, održana u Sarajevu, pokazala je pad Bosne i Hercegovine na rang listi Indeksa otvorenosti budžeta (Open Budget Index – OBI), koji koristi međunarodno priznate kriterije pomoću kojih se svakoj zemlji dodjeljuje ocjena za transparentnost na skali od 100. Indexa otvorenosti budžeta (OBI) Bosne i Hercegovine pao je sa 35 u 2017. godini na 33 u 2019. godini. BiH se ovim rezultatom pozicionirala na 84 mjestu od ukupno 117 zemalja koje su uzele učešće u istraživanju. To znači da vlasti u Bosni i Hercegovini građanima pružaju minimalne informacije o budžetu. BiH se tako našla u društvu Demokratske Republike Kongo, Kambodže, Burkine Faso, Svazija i dr.
U odnosu na zemlje u regiji, BiH se nalazi na posljednjem mjestu iza Hrvatske (68 indeksnih poena), Slovenije (68), Albanije (55), Makedonije (41) i Srbije (40). Globalni prosjek za transparentnost budžeta iznosi 45 indeksnih poena.
Istraživanje otvorenosti budžeta (Open Budget Survey) je nezavisno, komparativno i redovito mjerenju tri stuba odgovornosti javnih budžeta: transparentnosti, nadzora i učešća javnosti. Ovo istraživanje u saradnji sa organizacijom International Budget Partnership u Bosni i Hercegovini provodi Centar za zastupanje građanskih interesa – Fondacija CPI. Ovim istraživanjem se u svakoj zemlji mjeri otvorenost budžetskog procesa centralne vlade, tako da je u našoj zemlji obuhvaćen budžet na nivou institucija BiH kojim upravlja Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine.
Sama transparentnost je nedovoljna za poboljšanje državne uprave, stoga OBS 2019. procjenjuje i formalne prilike koje stoje na raspolaganju građanima da na smislen način učestvuju u različitim fazama budžetskog procesa. Takve prilike bi izvršna i zakonodavna vlast, te Ured za reviziju trebali pružati tokom cijelog budžetskog ciklusa. BiH je postigla rezultat 7 od 100 poena za mogućnosti koje vlasti pružaju javnosti za učešće u budžetskom procesu. Rezultat BiH pokazuje kako je građanima pružano malo prilika da se uključe u budžetski proces, te da nisu kreirani učinkoviti mehanizmi koji bi omogućili aktivno učešće javnosti, niti su postojeći mehanizmi prepoznati od strane javnosti.
Kada se radi o formalnim institucijama za nadzor u Bosni i Hercegovini i njihovoj jačini, ocjena za Parlamentarnu skupštinu BiH iznosi 33, te ona ima slab nadzor tokom budžetskog ciklusa, dok ocjena za Ured za reviziju institucija BiH iznosi 89, te Ured za reviziju pruža adekvatan nadzor. Parlamentarna skupština BiH i Ured za reviziju institucija BiH zajedno pružaju ograničen nadzor tokom budžetskog procesa, sa zbirnim rezultatom za nadzor od 52 poena (od ukupnih 100).
Prezentaciji su prisustvovali predstavnici Ureda za reviziju institucija BiH, Ureda koordinatora za reformu javne uprave BiH, te predstavnici organizacija civilnog društva i dr.
Punom tekstu izvještaja, uključujući preporuke i druge resurse, poput podataka specifičnih za svaku zemlju, možete pristupiti na www.openbudgetsurvey.org.
PDF verzije izvještaja možete preuzeti na sljedećim linkovima na engleskom i B/H/S jezicima.