“Cilj organizovanja ovog skupa je skretanje pažnje kandidatima na predstojećim općim izborima da se fokusiraju na ekonomske i socijalne teme umjesto na političke rasprave jer građani žele društveni napredak, bolji životni standard, veće plaće, redovne penzije… To se građanima mora omogućiti želimo li jači društveni napredak i brži put ka eurointegracijama”, rekla je Mirjana Sirćo, projektna i grant menadžerica.
Uvodničar na ovoj konferenciji bio je prof. dr Ante Domazet. Temu skupa on smatra izazovnom budući da, s jedne strane, Agenda podrazumijeva ambiciozan program reformi, a s druge, da Bosna i Hercegovina bilježi tek početne rezultate i “tapka u mjestu” u odnosu na zemlje okruženja.
U uvodnom izlaganju on je istakao da uprkos činjenici da je međunarodna zajednica pomogla stvaranju baznih uvjeta da se vlasti fokusiraju na obaveze iz Reformske agende, vladajuća koalicija je u međuvremenu počela da se “razvaljuje” pa reforme nisu dobile očekivani zamah već su, praktično, samo započete. Sudeći po aktuelnom trenutku, dodaje Domazet, do predstojećih općih izbora u zemlji može se očekivati više neproduktivnih političkih rasprava nego ekonomskih tema iako je međunarodna zajednica insistiranjem na Reformskoj agendi “preokrenula” fokus na ekonomski ambijent i povoljne uvjete da reforme krenu.
U šest-sedam zacrtanih reformi iz Agende bilježe se različiti rezultati, koji su ipak početni i stvaraju bazne uslove, a već sad bi trebalo spremati drugi paket reformi ka boljim uvjetima za ekonomsku konkurentnost. Ipak, i kao takve, znače napredak u odnosu na pređašnje stanje u Bosni i Hercegovini. Međutim, za istinski oporavak ekonomije naše zemlje treba učiniti mnogo više, naglasio je prof. Domazet.
Reforme su pokušaj da se stvore novi okviri ekonomskog i socijalnog rasta za građane Bosne i Hercegovine, istakao je također. “To je, rekao bih, državni projekat kojem je potreban širok konsenzus, zakoni i druge odluke što dugoročno treba da stvore bolje uvjete za život”, zaključio je ovaj uvodničar na konferenciji.
Konferencija je realizirana u okviru projekta “Korištenje podataka iz Baze javnih finansija kao korektiv javnih politika u BiH”, finansiranog od strane Fonda otvoreno društvo BiH.