Izgradnja autoputeva i putne infrastrukture je jedno od pitanja o kojima postoji opšti politički i konsenzus građana u Bosni i Hercegovini (BiH). Međutim, mali broj građana i političara je svjestan troška takve investicije i uticaja izgradnje na stanje javnih finansija BiH. Primarni planirani putni pravac obuhvata izgradnju koridora V-c, koji treba da poveže luku Ploče u Hrvatskoj, preko Opuzena, Sarajeva i Osijeka, sa Budimpeštom na sjeveru. Dužina ogranka ovog koridora kroz BiH iznosi 337 kilometara, a koridor je isprojektovan kao dio trans-europske putne mreže još 2002 godine. Planirani završetak radova je bio do 2012 godine, ali je do danas (april 2019 godine) izgrađeno svega 108 kilometara (od ukupno planiranih 337). U skladu sa svojim razvojnim i infrastrukturnim projektima, Vlada Republike Srpske je izgradila autoput kojim je povezala Gradišku na Sjeveru sa Banja Lukom. U oktobru 2018 godine je zvanično otvorena i kompletna dionica koja povezuje Doboj sa Banja Lukom, pa je do sada u Republici Srpskoj (RS) izgrađeno 106 kilometara auto puta. Entitetske vlade i preduzeća za igradnju cestovne infrastrukture u narednom periodu planiraju uložiti značajna sredstva i u izgradnju brzih cesta koje bi povezivale Srednju Bosnu sa koridorom Vc, Orašje na sjeveru sa Tuzlom, te nastavak izgradnje autoputa prema Prijedoru, prema Bijeljini itd. Osim navedenih projekata, u toku su aktivnosti na projektovanju ceste koja bi povezala Sarajevo i Beograd, kao i novog putnog pravca koje bi Sarajevo povezao sa Goraždem.
Svi ovi projekti bitno utiču na sistem upravljanja javnim finansijama u BiH. Osim u nekoliko izuzetaka (kada se ceste planiraju finansirati iz dobiti javnih preduzeća), gotovo svi putni pravci se finansiraju kreditnim zaduženjima. Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 52/05 i 103/09) daje ovlaštenja entitetima i Distriktu (Federacija Bosne i Hercegovine FBiH, Republika Srpska RS i Distrikt Brčko DB) da sklapaju ugovore o zaduživanju s vanjskim kreditorima po osnovu direktnog duga uz prethodno odobrenje Parlamentarne skupštine BiH (član 49), u skladu sa uslovima iz Ustava BiH. U skladu sa dogovorom u sklopu aranžmana sa Međunarodnim Monetarnim Fondom MMF (u okviru Extended Fund Facility EFF aranžmana), Ministarstvo finansija i trezora BiH (MFT BiH) je pripremilo Srednjeročnu strategiju upravljanja dugom BiH (MFT, 2016), koja je nastala konsolidacijom entitetskih i strategije upravljanja javnim dugom BD. Nijedan od navedenih dokumenata nema jasnu projekciju i analizu implikacija kreditnog zaduživanja na povećanje javnog duga i obaveza za servisiranje istog.
Putni pravac koridora Vc projektovan je 2003 godine. Studije izvodljivosti su pripremane u periodu od 2004 do 2006 godine. Za autoput koji povezuje Banja Luku sa Gradiškom i Dobojem studije izvodljivosti su pripremljene u periodu 2009 i 2011 godina. Sve navedene studije predviđaju da će pravci biti samoodrživi. Ne postoji javno dostupan podatak o frekvenciji saobraćaja na izgrađenim putnim pravcima, a evidentna je činjenica da prilivi od naplate cestarina nisu dovoljni za finansiranje dalje izgradnje puteva. Činjenica da je da dalje zaduživanje za igradnju auto puteva kao osnovni uslov postavljeno uvođenje dodatne akcize na gorivo (bez koje nebi bilo odobreno dalje zaduživanje), kao i nedostatak javno dostupne informacije o strukturi potrošnje sredstava koja se iz različitih izvora prikupljaju na ime izgradnje puteva postavljaju dilemu održivosti cijelog modela finansiranja izgradnje i kasnijeg održavanja i upravljanja cestovnom infrastrukturom. Studije uticaja na okoliš pripremljene su u isto vrijeme kada i studije izvodljivosti. U posljednjem periodu, postoji značajan pritisak revidiranja i analize podataka o ispušnim plinovima vozila. Evidentno je da postoji potreba verifikacije nalaza studija okolinskog uticaja u skladu sa podacima o saobraćaju i emisiji štetnih gasova.
Osnovna ideja studije koju je izradila Fondacija CPI i vezanih javnih rasprava i drugih aktivnosti je adresiranje sljedećih pitanja:
(i) Nedostatka jasne projekcije i analize uticaja zaduživanja za putnu infrastukturu na javni dug i sistem upravljanja javnim finansijama u BiH;
(ii) Nepostojanja jasno definisane politike upravljanja javnim resursima i održivosti modela finansiranja izgradnje i održavanja za izgrađene i putne pravce koji su planirani u narednom periodu;
(iii) Potrebe za verifikacijom uticaja izgradne auto-cesta na okoliš i procjena potrebe za ažuriranjem postojećih okolinskih studija.
Kompletnu studiju „Analiza uticaja izgradnje auto-puteva u BiH na sistem pravljanja javnim finansijama, dugom i zaštitom okoliša“ možete vidjeti na linku: Studija – Analiza uticaja izgradnje auto-puteva u BiH na sistem upravljanja javnim finansijama, dugom i zaštitom okoliša