Vijesti

Sarajevo, 01. januar 2017. Kraj fiskalne godine je vrijeme kada se troše posljednji preostali novci iz ovogodišnjeg budžeta, usvajaju se  novi budžeti, po hitnom postupku i u redovnoj proceduri. Vrijeme je i da Fondacija CPI izračuna koliko će se javnog novca trošiti svake sekunde u novoj 2017.  godini i u ponoć 31. 12. 2016. ponovo od nule pokrene brojač javne potrošnje. Prije toga ćemo se osvrnuti na proteklu 2016. godinu, u kojoj je brojač javne potrošnje stigao do cifre veće od 14 milijardi konvertibilnih maraka. Fondacija CPI nastavila je sa dopunjavanjem i dogradnjom Baze javnih finansija na našoj internet stranici www.cpi.ba, koja omogućava svim zainteresiranim građankama i građanima, organizacijama i institucijama uvid u javnu potrošnju od općinskog, preko kantonalnog, entitetskog, nivoa distrikta, pa do državnog nivoa. Za određene nivoe vlasti sakupili smo podatke za period preko 10 godina. Novosti u Bazi javnih finansija je da se u 2016. u bazi nalazi i vanbudžetska potrošnja, kao i da je omogućeno pretraživanje baze po ključnim riječima. Stare prakse su i dalje prisutne, budžeti se planiraju i usvajaju bez učešća javnosti. Podižu se novi krediti kojim se isplaćuju stari. Novi krediti MMF-a uslovljeni su privatizacijom javnog sektora, a ugovor sa MMF-om sklapa se u posljednji trenutak i spasava vlasti od bankrota neposredno pred izbore. Krediti se troše na krpljenje rupa u budžetima i tekuću potrošnju. Ako se vratimo na početak priče i brojač javne potrošnje, situacija je ovakva: u nadolazećoj 2017. godini, svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini namjeravaju potrošiti 13.100.000.000 KM i već sada znamo da im za taj iznos nedostaje 126,7 miliona KM. Izvor su, kao i prethodne godine, Računice Savjetodavne grupe Fiskalnog vijeća BiH, dio dokumenta Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u Bosni i Hercegovini 2017. – 2019. koji je dostupan na web stranici Ministarstva finansija i trezora BiH (http://mft.gov.ba/bos/images/stories/budzet/gfo/GO%20BiH%202017-2019_korigovano_230516%20bos%20tb.pdf). Također, vlasti se namjeravaju dodatno kreditno zadužiti do ukupnog iznosa od 14.953.500.000 KM. Ako podijelimo ovu cifru sa brojem sekundi u godini, dobićemo da će brojač javne potrošnje u 2017. godini odbrojavati 474 KM u sekundi. Želimo svima sretnu i uspješnu Novu 2017. godinu! Fondacija CPI

  Sarajevo, 29. novembar 2016. Fondacija Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI) organizirala je danas okrugli sto na temu „Otvorenost budžeta, građanska participacija i nadzor nad budžetima u BiH“ u Hotelu Holiday, u Sarajevu. Cilj okruglog stola bio je da otvori dijalog između organizacija civilnog društva i predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti o tome kako povećati otvorenost budžeta i građansko učešće u budžetskom procesu. Iako je izostalo značajnije učešće predstavnika vlasti koji se dogodilo zbog raznih događanja koja su se odvijala istovremeno sa ovim okruglim stolom, prisutni učesnici okruglog stola su razvili kvalitetnu diskusiju o neophodnosti otvaranja budžeta i građanskog učešća u nadzoru budžetskog procesa. Okrugli sto organiziran je u okviru projekta „Od budžetske otvorenosti do participativnosti“ finansijski podržanog od Fonda Otvoreno društvo Bosne i Hercegovine.    

Beograd, Podgorica, Priština, Sarajevo, Skoplje, Tirana, Zagreb, 9. novembar 2016. Ostvaren je neujednačen napredak prema povećanju održivosti energetskog sektora u Jugoistočnoj Europi, navodi se u novom izvještaju objavljenom jučer od strane grupe nevladinih organizacija. Emisije CO2, gubici električne energije i energetska intenzivnost su se smanjili u većini zemalja regije, ali je manji napredak postignut na povećanju udjela solarne energije i energije vjetra kao i u borbi protiv korupcije. “Izveštaj nam pokazuje koliko je Bosna i Hercegovina po pitanju određenih energetskih indikatora i dalje u zaostatku u odnosu na zemlje iz regije, a naročito u odnosu na zemlje EU. I dalje imamo izuzetno veliki neiskorišteni potencijal obnovljivih izvora, koji bi nam omogućio „zeleniju“ energiju i čišći zrak,  ali i otvoreniji put ka Europskoj Uniji.“,  istakla je Irma Filipović-Karadža, menadžerica projekta iz Fondacije CPI, na projektu Politika energetske održivosti u Jugoistočnoj Europi, (SEE SEP). Tabela rezultata, koja pokriva sedam zemalja i upoređuje podatke iz 2010. i 2014./2015. godine, ima za cilj nadopuniti godišnje izvještaje o napretku Europske komisije – objavljena je danas. Ova tabela rezultata pokazuje dublje podatke, izvan samog okvira usvajanja legislativa, kako bi se ispitale konkretne promjene tijekom posljednjih pet godina. Među rezultatima su: Emisije CO2 izgaranja goriva po stanovniku su smanjene između 2010.-2014. godine u svim zemljama osim Bosne i Hercegovine i Albanije. Smanjenje emisija u Srbiji, međutim, može biti rezultat poplava u 2014. godini. Hrvatska ima najviše solarne energije i energije vjetra, sa 5,5% električne energije iz vjetra u 2014. godini. Proizvodnja solarne električne energije je iznosila 35 GWh u 2014. godini – ipak, iskoristili su svega mali dio svog potencijala. Gubici u prijenosu i distribuciji su smanjeni u periodu 2010.-2015. godine u svim zemljama osim Albanije Kosovo je zemlja u regiji koja najviše ovisi o uglju, sa 97% proizvodnje električne energije iz uglja u 2014. godini. Makedonija i Srbija su druga i treća zemlja, sa 69,5% i 64,8% proizvodnje električne energije iz uglja, respektivno. Usporedbe radi, EU je proizvela 26,3% električne energije iz uglja u 2014.godini. Energetska intenzivnost – količina energije potrebne za proizvodnju jedinice BDP-a, se smanjila između 2010.-2014. godine u svim zemljama regije osim u Bosni i Hercegovini i Albaniji. Između 2010.-2015. godine sve zemlje, osim Makedonije i Albanije, su poboljšale svoje rezultate indeksa percepcije korupcije – ali samo djelomično. Izvještaj na engleskom jeziku u PDF formatu možete preruzeti ovdje: https://www.cpi.ba/south-east-europe-watch-dog-report-2016/